Da li ste se ikad pitali zašto na neke ljude kafa djeluje kao izuzetno snažan stimulans, pa bez nje ne mogu da zamisle jutro i buđenje, dok neke ni dupli espreso nakon večere neće spriječiti u tome da lako utonu u san?
Za ovu su razliku, sudeći prema stručnjacima, zaslužni naši geni.
I dok su o kafi napravljene brojne studije kojima je ispitana, kako njena štetnost i potencijalni rizici, tako i njeni benefiti, prošlog mjeseca je Svjetska zdravstvena organizacija pobila sopstvena uvjerenja o tome kako bi ovo piće moglo biti potencijalno kancerogeno, priznavši kako za to “nema dovoljno dokaza”.
Kako piše “Njujork tajms”, stvari nisu tako jednostavne.
Prije deset godina profesor nutricionizma s univerziteta u Torontu, Ahmed El-Sohemi, odlučio je da ispita poseban gen koji je nazvan CYP1A2, a koji je uključen u metabolizam kofeina, i na osnovu kojeg je moguće utvrditi na koji način kafa utiče na ljudsko srce.
Ljudi koji naslijede dvije kopije “brze” varijante gena CYP1A2, jedne od oba roditelja, poznati su kao oni koji imaju sposobnost brzog metabolizovanja i kofein mogu razložiti oko četiri puta brže nego oni koji od roditelja naslijede “spore” varijante ovog gena.
U studiji je učetstvovalo 4.000 odraslih osoba, a El-Sohemi i njegove kolege su otkrili kako su osobe koje su pile četiri ili više šolja kafe dnevno imale 36 odsto veći rizik od obolijevanja od srčanog udara. Međutim ušavši dublje u samu problematiku gena, istraživači su otkrili kako se ovaj rizik odnosi samo na one koji sporo metabolizuju kofein. To je pokazalo kako su oni koji su brže metabolizovali kofein i pili u prosjeku tri šolje kafe dnevno, imali niži rizik za srčani udar.
El-Sohemi navodi kako kofein može biti okidač za kardiovaskularne probleme kod ljudi koji kofein metabolizuju sporo iz razloga što stimulans kod njih duže ostaje u organizmu. S druge strane, oni koji brzo metabolizuju kofein imaju benefit od ostalih komponenti u kafi, poput antioksidanata ili polifenola, uz mnogo manje štetnih uticaja kofeina.
Još jedno ranije istraživanje je pokazalo slične rezultate: 2009. godine je grupa italijanskih naučnika otkrila kako oni koji sporo metabolizuju kafu više pate od visokog krvnog pritiska od onih koji brzo metabolizuju kafu.
Međutim, Merilin Cornelis, sa Nortvestern univerziteta navodi kako se ovde ne radi samo o statusu CYP1A2 gena, budući da je za metabolizam kofeina odgovorno više različitih gena.
Naučnici zapravo tek odnedavno počinju da istražuju vezu između metabolizma kofeina i drugih zdravstvenih poteškoća kao što su rak dojke i jajnika, dijabetes tipa 2, i Parkinsonova bolest.
