Nutricionisti preporučuju da ribu, koja važi za izuzetno zdravu namirnicu, jedemo najmanje dva puta nedjeljno.
Svojim nutritivnim sastemom ona zadovoljava potrebe svih uzrasta – za razliku od životinjskog, riblje meso je manje kalorično, izuzetno je bogato bjelančevinama, sadrži veoma malo ugljenih hidrata i masti, a lakše se i vari zbog manjeg sadržaja kolagena.
Riba sadrži i poseban enzim koji joj daje karakterističan miris – trietilamin – on podstiče lučenje želudačnih sokova. Ova namirnica je vrijedan izvor vitamina A, D i E.
Morska riba obiluje i vitaminima B grupe, a sadrži još i fosfor, selen, kalcijum, gvožđe i natrijum. Riblje meso je bogato i omega-3 kiselinama. To su nezasićene masne kiseline koje ljudsko tijelo ne može da proizvede, odnosno, dobija ih samo iz hrane.
Zdravstvena vrijednost ovih kiselina je izuzetna – dokazano je da redovno unošenje omega-3 kiselina preventivno djeluje na pojavu mnogih bolesti.
Pravila pri kupovini ribe
Riba se može nabaviti zamrznuta, konzervirana, dimljena ili svježa. Prilikom kupovine postoje određena pravila.
Zaleđena riba mora da bude čvrsta kao kamen, a kada se odmrzne, ne sme da ima po sebi bjeličaste fleke ili tragove. Ako kupujete ribu u konzervi morate obratiti pažnju na datum pakovanja i izgled konzerve – treba da bude bez ispupčenja.
Kupovina svježe ribe zahtjeva poseban oprez jer je to namirnica koja se lako kvari, pa je treba nabavljati isključivo u ribarnicama i supermarketima, gdje se čuva u vodi ili u specijalnim rashladnim vitrinama.
Svježa riba mora da bude potpuno čista i sjajna, da klizi u rukama jer ako je suva to je siguran znak da je bila dugo van vode. Svježina ribe najlakše se može utvrditi na njenim očima – kod svježih su prozirne i staklaste, a nikako mutne ili zamagljene. Prepoznatljiv miris ribe dokazuje da je svježa, a ako osjetite neprijatan miris, nemojte je kupiti.
Konačno, ribu dobro opipajte – svježe meso se pomjera pod pritiskom, ali se odmah vraća u pređašnje stanje. Svježu ribu pripremite čim je kupite ili najkasnije sljedeći dan, a zamrznutu poslije odleđivanja. Da bi se pravilno pripremila, potrebno je najviše pola sata.
Možete je pržiti u ulju, grilovati ili kuvati. Iskusni kuvari preporučuju da je ispečete u rerni, prekrivenu aluminijumskom folijom jer se tako čuvaju sve hranljive materije, a ne šire se mirisi koji nisu baš prijatni.
Ukoliko kuvate ribu, vodite računa o temperaturi kako se ne bi raskuvala. Uz ribu se najčešće serviraju prilozi koji gastronomsko uživanje dopunjuju – komadići limuna, marinada, kuvan krompir, peršun i čaša dobrog vina.
Morska lepeza proizvoda
Uprkos raznovrsnoj ponudi u većini supermarketa, najčešće se kupuje tek nekoliko vrsta ribe. Osim dobro poznatih riječnih vrsta – smuđa, šarana, soma, morska riba vam zaista može poboljšati zdravlje i obezbijediti dobro pamćenje.
Oslić
Oslić je najzastupljenija morska riba kod nas jer dobro “podnosi” zamrzavanje, ali i zbog povoljnog odnosa cijene i kvaliteta. Meso oslića je sočno, nemasno, izuzetno bogato bjelančevinama, kao i fosforom. Vrlo brzo se priprema – možete ga ispeći u ulju ili skuvati. Meso se lako odvaja od kostiju, pa se često prave salate od ove ribe. Izbegavajte da oslić spremate na roštilju jer će se meso prilično isušiti.
Losos
Losos je veoma kvalitetna riba, čije je meso prepoznatljive ružičaste ili crvrenkaste boje. Zbog nešto više cijene najčešće se nalazi na prazničnim trpezama. Kalorijski je “težak”, ima nešto preko 120 kalorija u 100 grama, a sadrži vitamine B6 i B12, kao i esencijalne oligoelemente fosfor, selen i kalijum. Losos je jedan je od najboljih izvora omega-3 kiselina, a kod nas se sve češće mogu naći, osim dimljenih, i svježi fileti.
Sardela
Griješite ako mislite da samo krupna morska riba ima veliku nutritivnu vrijednost. Sitne plave ribe – sardele, papaline, skuše – inače mnogo jeftinije, bogatije su jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama koje sprečavaju nastanak ateroskleroze. Naravno, ako je pripremite na maslinovom ulju, uz dodatak povrća, napravićete veoma ukusno jelo. Ukoliko ne možete da nabaviti svježu ribu, na raspolaganju vam je uvek sardina, pa vrlo brzo možete pripremiti sendviče ili hladne salate.
Prilikom konzervisanja i termičke obrade, riba ne gubi hranljive osobine. Sadrži dosta bjelančevina, vitamine A i D, i u malim količinama jod, fosfor i kalcijum, a potpuno je bez ugljenih hidrata. Sto grama sardine ima oko 250 kalorija, te se zbog hranljivih sastojaka preporučuje za ishranu male djece i starijih osoba.
Pastrmka
Pastrmku često nazivaju “kraljicom voda” jer spada među najkvalitetnije ribe na tržištu. Prepoznaćete je po specifičnim crno-crvenim tačkicama po tijelu, a prodaje se zaleđena ili dimljena. Pastrmku je najbolje skuvati jer se tada meso “topi” u ustima, ali je možete pripremiti i na druge načine. Pored ostalih dobrih sastojaka, pastrmka sadrži izrazito veliki procenat gvožđa, pa se preporučuje za ishranu ljudi koji pate od anemije, kao i kod rekonvalescenata.
Izvor: cafe.ba lifestyle
