Nemam život, imam posao

I u našoj zemlji sve više ljudi pati od kapitalističke bolesti. S jedne strane raste nezaposlenost, a sa druge prezaposlenost onih sa radnom knjižicom.

 

Kada je 1960. godine Grejem Grin objavio roman u kom glavni junak, uspešni arhitekta, razočaran u posao, napušta dotadašnji način života i odlazi u afričku džunglu, nije ni slutio da je kumovao terminu koji će pola veka kasnije postati svakodnevica. Jer, roman se zvao “Slučaj izgaranja”, a od tog sindroma, ako je verovati istraživanjima, danas pati svaki drugi radnik na planeti.

Izgaranje na poslu nije običan umor, već potpuni slom sistema koji se događa nakon kontinuirane izloženosti stresu. Posledice su fizička i emotivna iscrpljenost, nedostatak entuzijazma i motivacije, osećanje neefikasnosti praćeno objektivno slabim radnim učinkom. Osoba je sklona da češće uzima bolovanje, a čak i kad je prisutna na poslu, lošije obavlja radne zadatke koji joj postaju besmisleni i dosadni.

Međunarodna klasifikacija bolesti opisuje izgaranje kao stanje vitalne iscrpljenosti, a Američki institut za stres definiše ga kao parališuću reakciju na stres na poslu. Reč je o skupom “sportu” koji, kako se procenjuje, košta američku industriju 300 milijardi dolara godišnje. Ta cifra se dobija kada se saberu sva odsustva, smanjena produktivnost, kao i lekovi, pravni i medicinski troškovi. Prema podacima instituta, skoro polovina zaposlenih u Americi ima simptome izgaranja koje uzrokuje prolongirani stres. Istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da je više od polovine Ostrvljana iskusilo izgaranje i anksioznost na trenutnom poslu. Podaci za Srbiju ne postoje, ali je utisak da je stanje slično. S jedne strane, nezaposlenost je velika. S druge, oni koji imaju posao, rade previše uprkos predrasudi da su radnici u našoj zemlji lenji i skloni zabušavanju.

Ko je ugrožen

Ova “bolest” najčešće pogađa ambiciozne ljude i perfekcioniste koji sebi postavljaju previše zadataka i tako su pod konstantnim pritiskom. Ali, nisu samo oni ugroženi, već svi koji rade u zahtevnoj atmosferi u kojoj šefovi od njih traže previše jer nema dovoljno radnika. Nedostatak razumevanja nadređenih, uz strah zaposlenog da se pobuni jer se boji da će biti optužen da je nesposoban, a možda i izgubiti posao, rezultiraju izgaranjem. Takođe, čest prekovremeni rad, najavljeni otkazi ili promena vlasništva nad kompanijom, nesigurnost radnog mesta, prevelika odgovornost, nejasna i suprotstavljena očekivanja utiču negativno na radnu atmosferu i povećavaju rizik od izgaranja na poslu.

Ali, nisu na udaru samo zaposleni koji objektivno mnogo rade. Do ovog zaključka došla je jedna američka osiguravajuća kompanija želeći da ispita zašto se izgaranje javlja kod nekih pojedinaca, dok drugi, sa sličnim obimom posla, uspevaju da izađu na kraj sa svim obavezama. Istraživanje je pokazalo da su ugroženi radnici koji imaju malo kontrole nad poslom, suviše ograničenja i nadgledanja i premalo poštovanja od strane nadređenih. Često oni nemaju objektivno previše posla, ali se osećaju preopterećeno jer im fale druge stvari, poput priznanja da se njihov rad ceni. Savetnica za posao specijalizovana za ovu temu, Rut Luban, kaže da su ljudi skloni izgaranju inače veoma otporni i da mogu podneti mnogo stresa sve dok imaju osećaj da se njihov rad ceni.

Simptomi

Kada smo pod stresom, nivo kortizola u organizmu raste, kao i krvni pritisak. Organizam se ubrzava kako bi nam omogućio da odgovorimo trenutnim izazovima. Međutim, problem je kada ti izazovi traju, jer će se telo, kao i svaka mašina, pregrejati. Tada nastupa iscrpljenost tela i uma.

Izgaranje se ne dešava odjednom, već nas neko vreme prati kao senka, šunja se i prikrada kao lopov. Ali, telo daje signale i upozorenja, samo što ne obraćamo pažnju na njih. Prvi znak je umor. Ljudi koji pate od ovog poremećaja opisuju da se osećaju isceđeno i da nemaju energije ni za šta. Često ih muči nesanica, što je paradoksalno, jer uprkos iscrpljenosti, san nikako ne dolazi na oči.

Nedostatak koncentracije, nemogućnost fokusiranja i blaga zaboravnost su rani znaci koji se kasnije pojačavaju do te mere da osoba stiče utisak da je obaveze preplavljuju. Imuni sistem je oslabljen, pa organizam postaje podložniji prehladama, virusima, infekcijama. Tu su i glavobolja, bolovi u grudima, nedostatak daha, preskakanje srca, vrtoglavice, nesvestice, problemi sa varenjem, praćeni preteranim konzumiranjem alkohola i cigareta i prestankom vežbanja.

Briga, napetost, nervoza postaju svakodnevni pratioci, a neki ljudi imaju izlive besa na radnom mestu i kod kuće. Anksioznost može biti praćena depresijom, osećanjem tuge i krivice, beznadežnosti, bezizlaza.

Lečenje

Osnovne tehnike suočavanja sa stresom, poput dubokog disanja, meditacije i joge, korisne su i ovde. Mada je prva reakcija čoveka koji pati od sindroma izgaranja na poslu da pokupi stvari i pobegne iz firme, to nije jedini, pa ni najbolji način. Poslovni treneri savetuju da naučite da kažete ne, da postavite granice između posla i privatnog života, ne nosite posao kući, ne radite vikendom, uzimate pauze za ručak ma koliko posla da imate. Važno je imati prijatelje van posla i uživati u aktivnosti koje nemaju veze sa kancelarijom, poput čitanja knjiga, odlaska u bioskop. Veoma je bitno vežbanje koje je dokazani lek u ovom slučaju.

Ali, nije dovoljno da se ovim problemom bavi samo pojedinac, već i organizacija u kojoj radi. Izgaranje na poslu je u pojedinim zemljama, poput Švedske, legitiman razlog za bolovanje. Ključna stvar koju bi trebalo da firme shvate je da je humanost ključ uspeha, a da se izrabljivanje radnika na duže staze ne isplati. Jer, samo je zadovoljan radnik, dobar radnik.

MNOGO NOVCA, MALO ODMORA

Dve trećine ljudi širom sveta oseća da im je potrebno više odmora, pokazala je obimna studija Darham Univerziteta, koja je obuhvatila čak 18.000 zaposlenih iz 134 zemlje.

Studija je pokazala da su najiscrpljeniji mlađi, zatim oni koji više zarađuju i na odgovornim su funcijama, kao i smenski radnici. Zanimljivo je da se na spisku aktivnosti koje ih rehabilituju nalaze pre svega one u kojima mogu da uživaju sami, što samo pokazuje do koje mere smo “pregoreli”.

 

Kad je za odlazak kod zubara potrebna opšta aneste... Danas su u Beogradu u okviru specijalnih škola “Anton Skala”, u ulici Petra Čajkovskog 2 i “Dragan Kovačević”, u Šafarikovoj 8 otvorene medicinske sob...
ŠTETNE ZA ZDRAVLJE: Popis šest namirnica s kojima ... Bil Marlel je advokat ali je 20 godina proverovao uterujući parnice zbog trovanja hranom. On neku hranu apsolutno nikad ne jede. Čuven je po tome što ...
Ovih 10 tegoba RAKIJA će oterati brže od lekova “Popij malo rakije, bit će ti bolje”, rečenica je koju ste sigurno čuli barem jednom u životu. Dobra stara rakija na našim prostorima smatra se nacion...
NIKADA JE NEĆETE VIDETI U JAVNOSTI! Zdravko Čolić ... Muzička zvezda Zdravko Čolić sa suprugom Aleksandrom u braku je od 2001. godine, a njegova lepša polovina se ne eksponira javno.Ipak, ...
NOVI DETALJI SMRTI ŠABANA ŠAULIĆA Pjevač je izašao... Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić gostujući u emisiji na televiziji “Hepi” otkrio je detalje u vezi smrti pjevača Šabana Šaulića. On je rekao ...
Zašto je riba oaza zdravlja? Nutricionisti preporučuju da ribu, koja važi za izuzetno zdravu namirnicu, jedemo najmanje dva puta nedjeljno.Svojim nutritivnim sastemom ona zado...
Posted in Magazin, Zdravlje Tagged with: , , , ,