Francuski filozof Blez Paskal (1623-1662) najpoznatiji je po Paskalovoj opkladi, u kojoj dokazuje da je vjerovanje u Boga najpragmatičnija opcija za svakog čovjeka.
Međutim, manje je poznata njegova analiza sučeljavanja različitih gledišta, koja danas bilo kome od nas može pomoći da ubijedimo sagovornike u ono što želimo. Trik? Kažite im da su u pravu.
“Kada želimo da nekog ispravimo, da pokažemo drugome da greši, moramo da prijmetimo s koje strane on gleda na tu stvar, jer na toj strani obično leži i nešto istinito i priznati mu da je u pravu. Ali istovremeno mu moramo pokazati i stranu gdje griješi. On će biti zadovoljan time, jer on ne zaključuje da je pogriješio, već da je samo propustio da uvidi sve uglove gledanja. Nikoga neće uvrediti ako shvati da nije sve vidio. Čovjek ne voli da griješi, i to možda potiče od činjenice da čovjek prirodno ne može sve da vidi, i da prirodno ne može da pogriješi iz svoje tačke gledišta, jer su percepcije naših čula obično istinite… Ljude je bolje ubijediti argumentima koje su sami otkrili nego onima koje su im drugi prenijeli”.
Da pojednostavimo ovu Paskalovu misao: prije nego što se sa nekim ne složite, prvo istaknite ono u čemu je ta osoba u pravu. A da biste ga ubjedili da promijeni mišljenje, dozvolite toj osobi da sama otkrije u čemu griješi.
Psihologija stara 350 godina
Artur Markman, profesor psihologije sa Univerziteta Teksas u Ostinu, kaže da su obe ove misli potpuno tačne.
“Jedna od prvih stvari koje treba da uradite da biste nekome dali dozvolu da se predomisli, jeste da spustite njihov ‘odbrambeni zid’ i sprečite ih da se ‘petama ukopaju u svoju poziciju'”.
“Ako vam odmah pokažem na koje sve načine niste u pravu, vi nemate motiv da sarađujete. Ali ako vam kažem: ‘Ah, da, imali ste nekoliko stvarno dobrih zapažanja, mislim da su to sve važne stvari’, sada im dajete razlog da sarađuju, a onda ste slobodni da izrazite svoju zabrinutost u vezi sa njihovom pozicijom, ali se rasprava nastavlja u duhu saradnje”, kaže Markman.
On takođe potržava i drugu Paskalovu misao: “Ako ja imam neku ideju, vjerujem da sam ja ‘vlasnik’ te ideje, a nasuprot tome je situacija u kojoj preuzmem vašu ideju, i na neki način sam vam priznao autoritet po tom pitanju. Mnogi ne žele to da urade”.
Paskalova opklada
Paskalova opklada ili Paskalova teorija o vjerovanju u Boga govori da je najbolje vjerovati da Bog postoji. On analizira dve opcije: moguće je vjerovati u Boga ili ne vjerovati u Boga.
Iz toga proizilaze mogućnosti:
Vjeruješ u Boga
– Ako Bog postoji, ideš u raj, što znači beskrajnu dobit
– Ako Bog ne postoji, gubiš, tvoj gubitak je konačan, ali zanemarljiv
Ne vjeruješ u Boga
– Ako Bog postoji, ideš u pakao, gubitak je beskrajan
– Ako Bog ne postoji, tvoja dobit je konačna, ali zanemarljiva.
I u svojim ostalim djelima ovaj matematičar i filozof je pokušavao da dokaže da je hrišćanska vjera ispravna. Kritikovali su ga mnogi filozofi, poput Voltera.
