Albert Ajnštajn je imao koeficijent inteligencije 170, Stiven Hoking 160, Ešton Kučer 160, a Natali Portman 140. Izgleda da pametni ljudi nemaju mnogo problema i da su istinski srećni. Ipak, nije tako.
Sreća je izuzetno rijetka među inteligentnim ljudima, a naučnici su istraživali zašto je to tako. Evo zašto se inteligentni ljudi često osjećaju usamljeno, nesrećno i izgubljeno.
1. Previše analiziraju stvari
Ljudi sa visokim IQ-om skloni su da previše analiziraju događaje u svojim životima. Vremenom ih to iscrpljuje jer su njihova saznanja često puna strahova i razočaranja, a stvarne dileme nastaju u njihovoj glavi. Pisac i trener Robert Taibi savjetuje kako da naučite da imate pravo na greške, da ih prepoznate i da dozvolite sebi i drugima da griješe. Ljudi imaju mane i ne smijemo praviti tragediju od toga kritikovanjem i tračarenjem. Biće mnogo bolje ako izvučete pouku i nastavite dalje.
2. Previše zahtjevaju od sebe i drugih
Pametni ljudi jasno znaju šta žele. Često posmatraju svet na idealističan način i teško im je da odustanu od svojih očekivanja. To ih sprečava da budu zadovoljni životom i srećni, a realnost oko njih često im donosi razočaranje. U svojoj knjizi “Istinska sreća”, Martin Seligman, profesor na univerzitetu Pensilvanija, poziva na svakodnevnu “vježbu zahvalnosti“. Jednostavno se sjetite svih stvari zbog kojih ste zahvalni. Možete voditi i dnevnik o tome u kome ćete pisati o svemu što imate (porodici, zdravlju, prijateljima, obrazovanju i slobodi).
3. Nedostaju im topli i prijateljski odnosi
Svi žele da osjete razumjevanje u bliskim odnosima. Međutim, inteligentnim ljudima je teško da otvoreno razgovaraju sa sagovornocima jer su često pogrešno shvaćeni. Oni žele da pričaju o važnim i značajnim događajima i rijetko su prihvaćeni i shvaćeni. Prema naučnicima, socijalizacija je za ljude sa visokim IQ-om, bolnije iskustvo od samoće. Razmislite o svom okruženju i oslobodite se ljudi koji vas vuku na dno. Sklapajte poznastva sa ljudima za čijim društvom težite. Cijenite rođake koji vas iskreno vole – to je najbolji način da se riješite osjećaja da ste nesrećni, kaže psiholog Dejvid Majers.
4. Pate od psihičkih problema
Mnogi naučni radovi su potvrdili da intelektualci često pate od mentalnih poremećaja. Naučnici nisu mogli da pronađu direktnu vezu, ali činjenica ostaje. Navika konstantnog analiziranja dovodi do čestih razmišljanja o životu, smrti i smislu postojanja. Sve ovo u većini slučajeva vodi u depresiju. Rješenje? Češće pomažite drugima, naročito strancima. Studije su pokazale da ljudi koji podržavaju druge češće imaju osjećaj unutrašnje harmonije od onih koji ignorišu probleme drugih. Na ovaj način ćete ignorisati konstantna razmišljanja i sumorne misli.
5. Žele da ispune očekivanja drugih
Akademski uspjeh ovih ljudi dovodi do još većih budućih očekivanja drugih. Takav teret često postaje nepodnošljivo breme, posebno za nadarenu djecu koja su bila lišena normalnog djetinjstva.
“Prekomjerno samofokusiranje i anksioznost povodom toga kako izgledamo u očima drugih sprečava nas da živimo i da se zabavljamo. Pokušajte da tretirate učenje i rad kao igru: budite u potpunosti uključeni u proces i nemojte se zaglaviti u rezultatu”, savjetuje poznati psiholog Mihalj Čiksentmihalji.
6. Rijetko donose racionalne odluke
Kako je studija pokazala, u svakodnevnom životu, intelektualci prave greške kao i svi ostali.
“Ljudi sa natprosječnim IQ-om postupaju neracionalno, skloni su iluzijama i oslanjaju se na intuiciju“, tvrde autori studije. Naučnik Igor Grosman sa univerziteta Vaterlo kaže da bi takvi ljudi trebalo da govore o svojim problemima u trećem licu kako bi se emotivno distancirali, smanjili pristrasnost i došli do mudrih zaključaka.
7. Nisu uvijek uspješni
Studije su pokazale da 85% finansijskog uspjeha zavisi od individualnosti i sposobnosti komuniciranja i pregovaranja. Dobitnik Nobelove nagrade, psiholog Danijel Kaneman, otkrio je da su ljudi spremniji da posluju sa nekim ko im se dopada i kome vjeruju, čak i ako nudi skuplji proizvod. Prema naučnicima, emotivni, moralni i fizički intelekt igraju mnogo veću ulogu u postizanju finansijskog uspjeha. Naučite da ih razvijete. Emotivna inteligencija se izražava time koliko dobro razumijete sopstvena i osjećanja drugih. Moralna inteligencija pokazuje kako se osjećate povodom svojih obaveza i vašu iskrenost. Pokazatelj fizičke inteligencije jeste briga o tijelu (ishrana, bavljenje sportom, odmor i zdravlje).
8. Doživljavaju više stresa
Kanadski naučnici su došli do zaključka da ljudi sa visokim IQ-om jednostavne, svakodnevne probleme podnose mnogo teže. Oni imaju naviku da mnogo puta razmišljaju o tome što se desilo, uključujući negativne stvari, što ih vodi direktno u hronični stres. Prema savjetima psihologa Mihalja Čiksentmihalja, vrijedi naučiti kako da privremeno isključimo negativna osjećanja kada se suočimo sa gomilom problema. To će nam pomoći da smireno analiziramo situaciju i pronađemo nove načine da se izvučemo iz problema.
9. Vjerovatnije će imati zdravstvene probleme
Što su ljudi inteligentniji, to kasnije idu na spavanje – do ovog zaključka su došli naučnici. Poznato je da takav režim dovodi do bolesti srca. Osim toga, ljudi sa visokom inteligencijom skloniji su alkoholizmu i pušenju zbog povećane anksioznosti. Motivacioni govornik, pisac i biznismen Adam Džekson, savjetuje da naučite kako da se opustite. Idite na odmor i svakodnevno se odmarajte (dobar san u kombinaciji sa omiljenim hobijima) i dozvolite sebi vrijeme kada nećete ništa raditi. Redovno praktikujte fizičku aktivnost koja vam najviše leži. Tijelo tada luči “hormone sreće” – poznate kao endorfini koji će popraviti vaše raspoloženje.
10. Ugodnije se osjećaju kada su sami
Inteligentni ljudi osjećaju nelagodu tokom čestih kontakta sa prijateljima. Oni su fokusirani na ostvarivanje svojih ciljeva i lako će propustiti priliku da provedu vrijeme sa društvom. Ako se ugodno osjećate kada ste sami, to je sjajno, ali ne bi trebalo da izolujete sebe od drugih. Psiholozi su dokazali da su ljudi koji su namjerno provodili vrijeme sa voljenim osobama, bili srećniji na kraju života. Važno je da dijelite svoja iskustva i radost – sam proces komunikacije je veoma bitan. Razmislite kako da učinite sebi ovu interakciju zabavnom.
