I to ne samo kod infekcija i raznih oboljenja!
Sama riječ „bakterija“ obično izaziva u nama određenu nelagodu. Navikli smo da su bakterije uzročnici bolesti, protiv kojih se treba boriti svim snagama. Zato prostor u kojem živimo čistimo i dezinficiramo, hranu kuhamo, peremo ruke prije jela i općenito jako pazimo na higijenu. Naravno, svi ti postupci su korisni i spriječavaju mnoge bolesti, međutim u osnovi trebamo razlikovati „dobre“ i „loše“ bakterije. Naime, neke bakterije su uobičajeni stanovnici našeg organizma i neophodne su za njegovo zdravlje. To je naša mikroflora, a najčešće se spominje njena uloga u probavnom sustavu. Narušavanjem mikroflore u određenom organskom sustavu povećava se rizik od razvoja bolesti, s obzirom na njenu zaštitnu ulogu. Stoga je primjećeno blagotovorno djelovanje unosa probiotika na zdravlje.
Probiotici
Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. “dobrih i loših” bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna. Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.
