Alarmantno stanje u poljoprivredi BiH: Farmeri rasprodaju stoku, radnici gube posao

Zbog elementarnih nepogoda uzrokovanih sušom, a ranije i mrazom i gradom koji su ostavili vidljive tragove na poljoprivrednim usjevima, doći će do smanjenja stočnog fonda u Federaciji BiH, a time i broja radnika angažiranih na poljoprivrednim gazdinstvima, dok će štete na voću, prvenstveno šljivama i jabukama, malinama, ali i ostalim kulturama biti značajne, upozoravalju poljoprivrednici u FBiH, javlja Anadolu Agency (AA).

“Stanje nije nimalo dobro”, upozorava Suljo Huskić, poljoprivredni proizvođač sa područja Gradačca.

On ima farmu od 500 grla stoke i obrađuje 3.000 dunuma zemlje.

“Sve je izgorjelo. Nije čovjeku što je sve izgorjelo, više je čovjeku što nikoga nije briga za to. Jednostavno nema niko da dođe, da nas obiđe, da vidi kako je. Niko ne traži milostinju, ali ako hoće da se sačuva i stočni fond i voće što imamo, a respektabilni smo izvoznici, a već smo našli neki modus da se osigura neka zarada, trebaju reagovati. Ali, jednostavno ne ide. Niko se ne obraća. Općina Gradačac nije proglasila ni elementarnu nepogodu zbog suše”, upozorava Huskić.

Ističe da će usjeva zasijanih kukuruzom biti sačuvano svega 40-50 posto. Ali, ono što je još večoi problem, kaže Huskić, je to što će to što je ostalo biti nekvalitetno.

“To nije samo kod mene. To je i kod drugih na prostoru Tuzlanskog kantona, ali i Posavine. Kako prehraniti stoku da ne bi umanjivao fond? A, umanjivati moraš. Dešava se da ljudi rasprodaju stoku i ja srazmišljam da prepolovim stočni fond. Imam 20 zaposlenih, ako prepolovim stočni fond, znači idu i radnici kući. A, imam sve ljude osigurane”, navodi Huskić.

Ističe kako godišnje proizvede 1,1-1,2 miliona litara. Ali, upozorava da je jednostavno situacija alarmantna, jer niko ne vodi računa o proizvođačima, poljoprivrednicima.

Dobro je, kaže, što je Parlament FBiH izglasao neke zahtjeve i dao u zadatak Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Ministarstvu energetike, rudasrtva i industrije, odnosno Vladi FBiH da im se bar električna energija obračunava tako da ne može za kafić i farmu, odnosno poljoprivrednu proizvodnju, biti ista cijena.

“Ako nam nešto naprave oko toga bit će dobro. Ali, ne vidim dobru volju da nam se aktivnije pomogne. Niko nije ništa pitao, nije nas obišao. A, to su, u parlamentima i vladama, ipak, predstavnici svih nas. Ljudi iz Ministarstva poljoprivrede treba da predstvaljaju naš resor kojim se bavimo. Međutim, oni čekaju da sve dođe pred svršen čin. Mi kukamo, oni kažu nema novaca i sve se svodi na to. A, poljoprivreda propada, iako tu ima nafake, samo mora se raditi. Ali, ne možemo mi uticati na ove vremenske uslove. Mogu i oni, u FBiH, kao što je RS naprimjer uradila – osigurala električnu energiju i dovela vodu do parcela. Tada imaš mogućnost zalijevanja, mogućnost održavanja i ublažavanja suša”, kaže Huskić.

Kaže kako ni od poplava iz 2014. godine oni koji su imali štetu u poljoprivredi nisu dobili nikakvu pomoć, odnosno da je samo je država imala koristi.

“Mi koji smo poplavljeni, a ja sam imao štetu 540 hiljada KM, niko nikada nije došao. A, država je dobila novac za nas. I sada sve ovo, mraz, grad, suša…”, kaže Huskić.

Navodi da i od klirinškog duga, odnosno naplate od duga Rusije, za intervenisanje u poljoprivredu nema ništa.

“Od toga nema ništa. Jednostavno, mi se borimo, moramo raditi, ne možemo nazad jer je puno kredita i svega. Ali, jednostavno, nema njih koji bi trebali da se brinu o nama, da vode nas, a za što su izabrani i plaćeni. Zato je teško stanje. Mi smo borci, mi ćemo se boriti. Nešto će se uraditi. Ali, stanje nije dobro”, ističe Huskić.

Kaže kako im ne daju da otvoreno razgovaraju, da naprave sučeljavanje u debatnim emisijama sa političarima i da njima kažu svoje probleme, a da oni njima prikažu šta su uradili.

“Oni su jednostavno napravili, dozvolili da se napravi 500 udruženja i prave populističke akcije putem njih. Nas normalne ljude koji se bave ovim poslom, ne pita niko ništa”, navodi Huskić.

Ističe da je Gradačac najveći izvoznik šljive u BiH, te da izvoze i jabuku za Rusiju.

“Ove godine nemamo kvalitet. Ne možemo imati kvalitet na ovakvim sušama. Niko ne osigurava da nam se pomogne. RS naprimjer daje 40 posto poticaja da kupiš sebi sistem za navodnjavanje da to možeš održavati. Kod nas u FBiH ništa. Izgubili smo kvalitet voća. Mogli smo izvesti između 2.000 i 3.000 tona šljive, a mi ćemo izvesti 500 tona. Ne ide, nema je. Suša je uzela danak i ona se odražava na voćku. Nema ni tih voćki iduće godine. Nema, jer nije pripremljena ove godine za iduću da bi rodila. Odražava se jednostavno na sve”, smatra Huskić.

Kaže, kako “gubimo ovu granu svjesno, a mislim da ako 400 do 500 hiljada ljudi radi u ovoj branši, ima se računa ulagati u nju”.

“Zapošljavajmo ljude da nam ne idu vani, zadržavajmo ljude na selu. Svi pobjegoše u grad, ne možemo svi u gradu raditi. Međutim, niko ne razmišlja zrelo. Neće doći političari gdje treba, gdje se stvara neka vrijednost. To jednostavno mimoilaze, do izbora. Tada dođu”, poručuje Huskić.

Tarik Puljarga, poljoprivredni proizvođač iz Bugojna, kaže kako su štete i u Srednjobosanskom kantonu značajne.

“Ja sam radio 10 dunuma maline ove godine. Bili su proljetos mraz, led, grad i snijeg. Samim tim stradala je proizvopdnja usljed velikih minusa. Tako da smo odlučili da ukinemo malinjak pošto nije bilo neke računice da to radimo. Ove godine i suša je pogodila tako da je još više ljudi u srednjoj Bosni odustalo od proizvodnje maline”, kaže Puljarga.

On navodi da je bila i iznimno niska otkupna cijena maline, te da su sada i vrućine ostavile posljedice na malinjake tako da će broj malinjaka i prinosa za narednu godinu biti smanjeni.

“Neće ljudi ostati na ovom. Već se prepolovila proizvodnja maline. A 30 posto malinjaka će biti ukinuto zbog suše, cijene i svega ostalog za narednu godinu. To će osjetiti svi. Jer trend je bio da se što više ljudi angažira kao radna snaga tako da su berači imali više zarade nego proizvođači. Sada će sve to biti dovedeno u pitanje, jer će se smanjiti i angažman ljudi na poljoprivrednim imanjima”, upozorava Puljarga.

Osim malina na prostoru Srednjobosanskog kantona, kaže, stradalo je i krmno bilje i žitarice.

“Velike su štete. Posebno će se osjetiti na silažnom kukuruzu čiji će prinosi biti smanjeni za 20 do 30 posto nego inače. Opast će proizvodnja mlijeka, a mnogi će prodati svoja grla stoke za kurban. Bit će ugrožena proizvodnja svega”, navodi Puljarga.

Osim svih nedaća koje su ovih mjeseci zadesile poljoprivrednike, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, u razgovoru za Anadolu Agency kaže kako povećanje cijena, posebno vode u pojedinim dijelovima BiH, može biti kobno za proizvođače.

“Očekujemo da vlasti pomognu poljoprivrednicima da prebrode krizu sa sušom i sa ostalim problemima koji su ih snašli. Umjesto toga, oni na svu muku još pristaju proizvođačima da za 50 do 60 posto podignu cijenu vode, kao što je slučaj u Cazinu. Pored svih ovih nevolja koje imaju ljudi, umjesto da prebrode krizu i da im stoka opstane, njima se još podiže cijene vode. To je sramota”, kaže Bićo.

Navodi kako je prije par dana usvojena odluka da voda u Cazinu poskupi, a od koje zavisi dosta farmi.

“Sa gradskog vodovoda se poji stoka u štalama. Vrši se i navodnjavanje plastenika. Voda se dosta troši u poljoprivredi. Ako hoće da pomognu, neka pomognu, a ne da odmažu. Upoznati su svi sa našim problemima, mi i dalje čakamo da se oglase nadležni”, naveo je Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

 

 

Posted in Društvo Tagged with: , , , , ,