Tropska žega nikome ne prija, jer vrućine mogu da izazovu ozbiljne tegobe i kod potpuno zdravih osoba. Zato se u danima sa ekstremno visokim temperaturama treba pridržavati osnovnih pravila – na jakom suncu boravite što kraće, oblačite i hranite lagano, te uzimajte što više tečnosti.
Ne preporučuje se da dugo boravite u sparnim i zagušljivim prostorijama, ali je zato često tuširanje mlakom vodom poželjno.
U najtoplijem dijelu dana na ulicu ne treba da izlazite bez šešira ili marame na glavi, a preporučuje se da nosite laganu odjeću svijetlih boja.
Da biste spriječili dehidrataciju, treba da uzimate dva do tri litra tečnosti dnevno, najbolje obične vode ili mineralne negazirane vode s malo limuna.
Posljedice jakog sunca
Ukoliko zanemarite zaštitu, uslijed dugog boravka na jakom suncu i pregrijavanja tijela možete da doživite sunčanicu i toplotni udar.
Do tegoba uzrokovanih vrućinom dolazi kada tijelo više nije u mogućnosti da održava normalnu tjelesnu temperaturu.
Kod ljudi se temperatura tijela reguliše znojenjem, ali u slučaju produženog i intenzivnog izlaganja vrućini, to ponekad nije dovoljno.
Osnovni simptomi sunčanice pokazuju se postepeno, a na nju ukazuju suva koža i crvenilo lica, povišena temperatura, zujanje u ušima, jaka glavobolja.
Može da dođe i do kratkotrajnog gubitka svijesti zbog pada krvnog pritiska.
Organizam traži vodu
Slični simptomi prate i toplotni udar. Međutim, u ovom slučaju tegobe nisu posljedica djelovanja sunčevih zraka na glavu, već nagle promjene tjelesne temperature.
Do toplotnog udara može da dođe, recimo, kada uđemo u pregrijani automobil koji je dugo stajao na suncu ili kada sa velike spoljne temperature uđemo u previše rashlađen stan.
Osobu koja je doživjela toplotni udar ili sunčanicu treba skloniti u hladovinu, osloboditi suvišne odjeće i stavljati joj hladne obloge.
S obzirom na to da je organizam izgubio dosta tečnosti, osobi koja je kolabirala treba dati vodu, ali u malim gutljajima.
Obavezna terapija za hronične bolesnike
Žegu i sparinu posebno teško podnose hronični bolesnici, kojima visoke temperature pogoršavaju simptome osnovnih bolesti.
Najteže je osobama koje pate od kardiovaskularnih bolesti, angine pektoris, visokog pritiska, bubrežnim bolesnicima i pacijentima koji su preležali infarkt miokarda.
Za njih je jako važno da se pridržavaju mjera zaštite od vrućina i da se ne izlažu pretjeranom naporu, jer to može da pogorša bolest.
Naravno, najvažnije je da redovno uzimaju prepisane terapije.
Preporuke za zaštitu djece
Djeca ne bi smjela biti na suncu između 10 i 16 sati, a mala djeca do 6 mjeseci ne bi se smjela izlagati suncu uopšte. Takođe, djeci do 6 mjeseci ne bi trebalo nanositi kreme za sunčanje. Djeci starijoj od 6 mjeseci obavezno treba nanijeti kremu za sunčanje, staviti kapu i sunčane naočale, koje moraju imati zaštitu od UVA i UVB zraka.
I kad dijete nije na suncu i igra se u hladu, važno je nanijeti kremu sa zaštitnim faktorom. Dječja koža mnogo je tanja nego kod odraslih pa je zbog toga i veća vjerojatnost oštećenja kože od sunca.
Važno je da faktor dječje kreme za sunčanje bude najmanje 20 te da je nanesemo u dovoljnoj količini. Čak i kad je oblačno 30-50 % ultraljubičastog zračenja još dolazi do nas te se i po oblačnom vremenu treba namazati kremom.
Uz to, ne smijete zaboraviti na hidrataciju, važno je piti dovoljno tekućine da se spriječi dehidracija.
Pet stvari koje treba zapamtiti
Mala djeca uvijek trebaju biti u hladu
Izbjegavajte sunce između 10 i 16 sati
Ostanite u sjeni što je više moguće
Dobra zaštita djece je lagana odjeća, šešir i naočale
Djeca trebaju kreme s velikim zaštitnim faktorom
