Kada je prije tri decenije psiholog Alan Fransis objavio knjigu “Sve što muškarci znaju o ženama”, pripadnici jačeg pola pohrlili su u knjižare ne bi li upoznali “biće” u koje nije mogao da pronikne ni veliki Frojd. Zažalili su. Fransisova knjiga ima više od 100 praznih stranica jer žena ostaje nedokučiva tajna…
Sumerska legenda zasluge za postojanje univerzuma pripisuje boginji Tiamat. Da žene nisu stvorile samo svijet, pokazuju sljedeći primeri. Prvi roman, “Priču o Gendiju” je oko 1000. godine napisala Japanka Murasaki Šikibu. Ejda Lavlejs, ćerka engleskog pjesnika lorda Bajrona, u 19. vijeku je napravila plan za izračunavanje brojeva i smatra se prvim programerom u istoriji. Osnivač pokreta za zaštitu životne sredine, danas popularnog među zvijezdama, je Rejčel Karson, autorka knjige “Tiho proljeće”. Mada je tokom 20-ih i 30-ih u Holivudu bilo više žena scenarista nego muškaraca, trebalo je da prođe gotovo sto godina da jedna dama dobije Oskara. Titula je pripala Ketrin Bigelou za dramu “Katanac za bol”.
* Psihologija
Za muškarce, žene su komplikovana bića. Godišnje plaču između 30 i 34 dana, izgovore čak 17.000 riječi dnevno, češće kažu “izvini”, više im je stalo do osjećanja drugih osoba, duže im treba da donesu odluku, ali kad je donesu, drže je se čvršće od jačeg pola. Bolje obavljaju više radnji istovremeno, što objašnjava njihovu sposobnost da “žongliraju” između kuće, posla, porodice, prijatelja. Sporije se zaljubljuju, a nakon 40. godine brže postižu orgazam u seksu, što se tumači činjenicom da su konačno prihvatile i upoznale svoje tijlelo.
* Ljepota
Savremena dama u prosjeku koristi čak 437 proizvoda za njegu i ljepotu. Možda i zato samo dva odsto opisuju sebe kao lijepe, ali o svom izgledu razmišljaju devet puta dnevno. Pet dana godišnje “izgube” na ogledanje, ali uprkos tome nikako da “ubodu” veličinu grudnjaka, jer statistika pokazuje da tek svaka peta žena nosi brushalter u pravoj veličini. Godinu dana života, pripadnice nježnijeg pola provedu ispred ormara odlučujući šta da obuku. Tamo ih čeka u prosjeku 19 pari obuće, od kojih nose samo sedam. Britanski naučnici zaprepastili su javnost kada su izračunali da će prosječna dama tokom života posjeduje čak 111 torbi, frizuru promijeni 150 puta, na dijeti provede 17 godina i pojede 2-3 kg ruža sa svojih usana.
* Novac i moć
Većina žena koje su uspjele da se plasiraju na liste najbogatijih, novac nisu zaradile, već su ga naslijedile od muževa ili očeva. Dame uglavnom rade u obrazovanju, zdravstvu, socijalnim ustanovama i naravno, u kući. A tu su Italijanke najvrjednije, u odnosu na muževe, koje u kućnim poslovima provedu čak 21 sat više. Žene u većini zemalja zarađuju manje, pa i u najrazvijenijim, a zanimljivo je da je jedino u Kolumbiji, Jamajci i Svetoj Luciji (jedinoj zemlji na svijetu nazvanoj po ženi) veća vjerovatnoća da žena bude na poziciji šefa nego muškarac. Najmanji jaz u platama je na Novom Zelandu, ispod pet odsto. Ova zemlja je među prvima ženama dala i pravo glasa. Sirimavo Bandaranaike je 1960. godine postala premijer Šrilanke i prva izabrana dama na političkoj funkciji.
* Zdravlje
Žene žive duže nego muškarci, otpornije su na bolesti i rane im brže zacjeljuju. Imaju dva puta više receptora za bol, ali i viši prag bola, pa se rjeđe žale. Ipak, dva puta je veća šansa da izgube vid od jačeg pola, što naučnici povezuju sa dužinom života i nekim bolestima poput sindroma suvih očiju, koji je karakterističan za nježniji pol. Procjenjuje se da se svaka četvrta žena u nekom periodu života susretne sa depresijom. Dame češće imaju noćne more i emocionalne snove.
