Na jednom od najljepših vrhova planine Kozare, Mrakovici, nadmorske visine 804 metra, 1967. godine, na površini od oko 4000 hektara osnovan je Nacionalni park „Kozara“. U središtu ovog parka nalazi se memorijalni kompleks, otvoren 1972. godine, u znak sjećanja na Kozarsku epopeju i stradanje naroda ovoga kraja u toku Drugog svjetskog rata. Za proglašenje ovoga područja nacionalnim parkom, pored istorijske, veoma je bitna i prirodna komponenta sa aspekta sastava biljnog i životinjskog svijeta. Iz oba ova razloga, svake godine, veliki broj posjetilaca sa prostora biše Jugoslavije i iz inostranstva, posjeti ovo mjesto
U turističkoj ponudi je sve ono što ne narušava prirodu.
– Nacionalni park „Kozara“ i njegov središnji dio, Mrakovica, zanimljiv je za posjetioce različitih interesovanja: od vikendaša, običnih rekreativaca i turista, do ozbiljnih naučnika i istraživača u raznim oblastima.
S kojim ciljem je osnovan Nacionalni park „Kozara“?
– Osnovni zadatak Nacionalnog parka je zaštita i očuvanje biodiverziteta flore, faune i geomorfoloških karakteristika u Nacionalnom parku, zatim kulturnoistorijskih vrijednosti: prije svega očuvanje memorijalnog centra, koji se nalazi u samom srcu Nacionalnog parka. Na drugom mjestu je razvoj turizma koji neće ugroziti ni jedan od ovih prethodnih primarnih ciljeva Nacionalnog parka.
Kada je riječ o turizmu, šta konkretno nudite?
– Upravo na tim osnovama se i bazira razvoj turizma na prostoru Nacionalnog parka, a tako je i u većini nacionalnih parkova u Evropi i svijetu. Turizam u nacionalnom parku podrazumijeva, prije svega, šetnju, uživanje u prirodi, planinarenje, biciklizam, alpinizam i sve ono što je vezano za prirodu, a da neće nanijeti nikakvu štetu prirodi. Pored toga, u Nacionalnom parku nastojali smo da mislimo i na najmlađe posjetioce, pa smo napravili igrališta za djecu, uredili prostor memorijalnog centra i okruženja, nastojali da uredimo što više izvora i mjesta za odmor u samom nacionalnom parku. Uredili smo mnogo pješačkih i biciklističkih staza. Ovdje se, već dvije godine zaredom, održava i Prvenstvo BiH u brdskom biciklizmu. Dakle, naš budući razvoj biće baziran na sadržajima koji su vezani za prirodu i uživanje u samoj prirodi i rekreaciju u prirodi.
Pored istorijske komponente, za proglašenje ovoga dijela Kozare nacionalnim parkom, bile su i potrebne prirodne predispozicije.
– Nacionalni park zauzima površinu od gotovo četiri hiljade hektara i najveći dio te površine zauzimaju šume. Uglavnom su to šume bukve i jele, ali, pored ove dvije vrste, zastupljene su i druge drvenaste vrste, bogata prizemna flora i grmlje. Istraživanja flore u Nacionalnom parku „Kozara“ do sada su pokazala da ovdje postoji gotovo 900 različitih biljnih vrsta. To je, sigurno, impozantan broj, imajući u vidu površinu od svega 4.000 hektara. Na primjer, Velika Britanija na svojoj površini ima oko 1.600 vrsta, a mi imamo skoro 900 na ovako malom prostoru. To dovoljno govori o florističkom bogatstvu Kozare. Fauna Nacionalnog parka nije detaljno istražena, mada ima značajnih istraživanja koja pokazuju da je fauna Nacionalnog parka „Kozara“ jedno nemjerljivo bogatstvo, a naša je obaveza da ga sačuvamo i ostavimo za buduće generacije. Pored toga, u dosadašnjim istraživanjima otkriveno je 117 vrsta gljiva. Stručnjaci iz ove oblasti, međutim, tvrde da su potrebna detaljnija istaživanja i procjenjuju da na području Nacionalog parka „Kozara“ obitava oko 500 vrsta ovih specifičnih živih organizama. Sve ovo, Nacionalni park će uvrstiti u svoju turističku ponudu. Sigurno se radi o destinaciji podesnoj kako za škole u prirodi, tako i za istraživačke ili edukativne centre koje bi koristili studenti, prije svega, prirodnih nauka: biologije, ekologije, šumarstva, i svi oni koji su vezani za prirodu i istraživanja živog svijeta u Nacionalnom parku. Mi se nadamo u budućnosti da će biti sve više onih koji će na Nacionalni park gledati ne samo kao na turističku destinaciju, već će ga koristiti za edukaciju i istraživanje.
Istorijska komponenta Nacionalnog parka
Oba nacionalna parka Republike Srpske, i „Kozara“ i „Sutjeska“, istorijski segment duguju dešavanjima u Drugom svjetskom ratu.
-U centralnom dijelu Nacionalnog parka „Kozara“ smješten je spomenik koji svjedoči o stradanju, prije svega, civila sa ovog područja u Drugom svjetskom ratu. Spomenik, zapravo cijeli spomenkompleks, u okviru kojeg se nalaze još i amfiteatar i muzej, djelo je skulptora Dušana DŽamonje. Spomenik, kao centralni dio ovog kompleksa, visok 33 metra i 60 centimetara, i u arhitektonskom smislu predstavlja djelo kojem se dive svi umjetnici i arhitekte koje dođu na Mrakovicu. Obični posjetioci Nacionalnog parka ovaj spomenik doživljavaju kao simbol žrtve, stradanja i pobjede Kozare u Drugom svjetskom ratu, a umjetnici osjećaju i njegovu umjetničku komponentu i ne mogu da se načude kako je DŽamonja na jedan arhitektonsko-umjetnički način uspio da uspostavi odnos sa događajima iz Drugog svjetskog rata. Jednostavno, umjetnici kažu da je ovaj spomenik jedno čudo, magično čudo koje izaziva strahopoštovanje i običnim riječima gotovo je neopisivo.
Sastavni dio spomeničkog kompleksa je muzej.
– Ovaj muzej, već po tradiciji, obilazi veliki broj posjetilaca od samog osnivanja Nacionalnog parka. Nacionalni park „Kozara“ je, uz podršku Vlade RS i IRB-a, uspio u prethodnom periodu izvršiti revitalizaciju muzejske postavke „Kozara u NOR-u“, tako da je ovo stara postavka osvježena, odnosno dopunjena nekim novim stvarima i mislim da u potpunosti, na adekvatan način, izloženom dokumentacijom, te ostalim eksponatima, predstavlja događaje koji su vezani za Drugi svjetski rat, Kozaru i Potkozarje. U muzejskoj postavci izložen je samo dio dokumentacije, predmeta i umjetničkih djela, u prvom redu skulptura, a ostalo se čuva u arhivu Nacionalnog parka i sigurno je podesno za istoričare i sve one koji se bave istraživanjima vezanim za Narodnooslobodilački rat i život na ovim prostorima. Nas u Nacionalnom parku raduje da se, bez obzira na vremensku razdaljinu, ne smanjuje zanimanje posjetilaca za činjenice vezane za Drugi svjetski rat, Kozaru i Potkozarje, a te činjenice govore o velikom stradanju naroda i djece, Kozare i Potkozarja u Drugom svjetskom ratu.
Malo agencija dovodi turiste na ove prostore
Šta je novo donio Zakon o nacionalnim parkovima?
– Nakon usvajanja novog zakona o nacionalnim parkovima, došlo je do izvjesne konsolidacije ovih institucija. Smanjen je broj problema finansijske, ali administrativne prirode, odnosno vezanih za potrebnu dokumentaciju koja propisuje razvoj turizma u nacionalnim parkovima. Glavni problem vezan za turizam nije karakterističan samo za nacionalne parkove, već uopšte za razvoj turizma u destinacijama sličnim našoj, možda i u cijeloj Republici Srpskoj. Naše postojeće turističke agencije nastoje što više domicilnog stanovništva odvesti na more, na razna turistička putovanja po bijelom svijetu, a vrlo je malo onih koje nastoje turiste iz tog istog svijeta dovesti nama. Uopšte mislim da turističku ponudu treba kreirati na nivou administrativnih jedinica, i u kompletu ponuditi turistima, a ne vezati se samo za jednu destinaciju, jer nisu svima sve destinacije podjednako zanimljive, ali ako su već tu, onda će ih obići.
Koliko je Nacionalni park „Kozara“ zastupljen u turističkoj ponudi i na koji sve način nastojite „doći“ do posjetilaca?
– Nacionalni park je prisutan i u pisanim i u elektronskim medijima lokalnog i republičkog nivoa, što kroz pisanje o posjetama, što kroz reklamni materijal. Prisutni smo na domaćim i međunarodnim sajmovima, uglavnom kao sastavni dio ponude lokalne i republičke turističke organizacije. U vlastitoj promociji koristimo se savremenim sistemima komunikacije. Nacionalni park „Kozara“ ima sasvim solidno urađenu i dizajniranu veb-stranicu, na kojoj svi oni koji su zainteresovani, mogu naći sve što je potrebno, kako bi se upoznali sa Nacionalnim parkom i prije samog dolaska. Posjete našem sajtu su solidne i sve veći broj onih koji nam dolaze, upravo je na taj način stekao informacije i saznanja koja su ih ponukala da se odluče za posjetu. Za one konzervativnije, manje upoznate sa savremenim komunikacijama, još uvijek su mediji osnovni izvor informacija i zato bi bilo dobro da smo još zastupljeniji na taj način.
Na Kozari su mješovite listopadno-četinarske šume koje i najviše pogoduju ljudskom oku zbog „slike“ koju stvaraju različitim bojama i konfiguracijom. Na drugoj strani, ove šume su veliki apsorbent ugljen-dioksida i prašine, te veliki proizvođač kiseonika kojim je vazduh daleko bogatiji nego u urbanim sredinama. Kad se tome doda i nadmorska visina na kojoj se nalazi Nacionalni park „Kozara“, odnosno Mrakovica, ovo mjesto postaje idealno za svaki ljudski organizam, koji se najbrže odmori i relaksira i u fizičkom i u psihičkom smislu. Nije ni čudo da je Mrakovica odavno poznata kao vazdušna banja i destinacija pogodna za oporavak i pripreme svih sportista.
Nepovoljni vremenski uslovi odražavaju se negativno na broj posjetilaca destinacijama kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode. Upravo zbog toga, ove godine mnogi učenici su ostali uskraćeni za obilazak Nacionalnog parka „Kozara“.
Spomenički kompleks na Mrakovici, pored istorijske vrijednosti, kao znak sjećanja na Kozarčane postradale u Drugom svjetskom ratu, ima i druge komponente. Malo je poznato da se ovaj kompleks nalazi na evropskim i svjetskim listama najboljih primjera ambijentalne arhitekture.
