Sedmo izdanje Laboratorije umjetnosti u prirodi “Ars Kozara” završeno je prošle nedjelje, a izložba ovogodišnjih učesnika postavljena je na lokalitetu Glavuša i otvorena je za sve posjetioce Nacionalnog parka Kozara.
“Takođe, posjetioci mogu pogledati i dva zajednička rada koja smo realizovali ove godine: instalaciju ‘Samonikla umjetnost’ i mural ‘Jam session'”, kazali su u Likovnom udruženju “Tač.ka”, koje je organizator “Ars Kozare”.
Teško je povjerovati za šta sve materijali pronađeni u prirodi, uz dobre ideje i malo truda, mogu da posluže. Međutim, 13 umjetnika iz Srbije, Hrvatske i BiH, koji su bili učesnici ovogodišnje Laboratorije u prirodi, veoma dobro su znali kako da iskoriste drvo, kamen, list i da naprave prava umjetnička djela.
Sva djela koja su stvarana tokom devet dana trajanja “Ars Kozare” ostaće u prirodi kako bi se vremenom vratila u prirodni ciklus.
“Učesnike nije spriječila ni kiša u želji da do kraja izvedu svoje zamisli, te se radilo i tokom kišnih dana. Takođe, u gostima smo imali i Atilu Samožija, ovogodišnjeg pobjednika konkursa za mural grada Prijedora”, napomenuli su iz Udruženja “Tač.ka”.
U prirodnom ambijentu Kozare stvarali su Goran Čupić, Aleksa Gajić, Miodrag Jović, Aleksandra Kukoljac, Bojan Matović Fligler, Melita Matović-Fligler, Irena Mirković, Davor Paponja, Bojana Radenović, Vladimir Sekulić, Danka Terzić, Suzana Vulović i Berina Verlašević.
Žiri koji je zaslužan da upravo ovi umjetnici budu odabrani za ovogodišnju Laboratoriju umjetnosti činili su Irfan Hošić, Igor Bošnjak i Mladen Bundalo.
Projekat “Ars Kozara” predstavlja proširenje kulturnog sadržaja u BiH kroz produkcije i promocije novih vidova umjetnosti i njihovih odnosa sa publikom i okolinom.
Umjetnik u prirodi za svoj rad koristi produkte organskog porijekla, rad smješta u prirodni kontekst i prepušta ga prirodnom ciklusu. Specifičnost “Ars Kozare” je da umjetnici stvaraju na licu mjesta, tamo gdje će taj rad i ostati.
Bojani Radenović, umjetnici iz Beograda, učešće na ovoj umjetničkoj laboratoriji je i prvi susret s umjetnošću u prirodi i korištenjem prirodnih materijala.
“Rad koji sam stvorila zamišljen je kao polusfera izdubljena u zemlji, kasnije emitovana u zvezdani sistem. Ukratko, to je i kao neka zamena teza ‘nebo u zemlji’ i okretanje naopačke, odnosno kao neki mikrosvet u malom”, pojasnila je Radenovićeva.
“Ars Kozara” prati ideju pokreta umjetnosti u prirodi koji je doživio ekspanziju devedesetih godina 20. vijeka. Ideja tog pokreta je stvaranje umjetničkih radova u prirodnom okruženju i najvećim dijelom od materijala nađenih u prirodi.
Nezavisne novine
Foto – Ars Kozara
