Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke Prijedor Dušan Berić dao je intervju Radio-televiziji Republike Srpske.
Ovo su neka pitanja i odgovori iz tog intervjua.
RTRS: Kako ocjenjujete rad postojeće vlasti?
Berić: Ova vlast DNS-a i SNSD-a u Prijedoru je u kontinuitetu 16 godina. Za to vrijeme procjenjujem da je zbirno budžet iznosio više od 300 miliona KM i ako tome dodamo kreditna sredstva cca 40 miliona KM i sredstva iz socijalno razvojne komponente od prodaje Telekoma, onda se može reći da je gradska vlast raspolagala sa cca 400 miliona KM u tom periodu.
Troškovi same administracije i drugi izdaci po raznim institucijama za lična primanja kao i materijalni troškovi za održavanje objekata i odvijanje same djelatnosti su manji od 50%, tj cca 200 miliona KM. Dakle, preostalih 200 miliona KM u tih 16 godina potrošeno je na nabavku usluga, roba, investicije i slično. Tu protivvrijednost u poslovnim knjigama svih subjekata koji su koristili ta sredstva nećete naći u vrijednosti imovine, potraživanja ili kakvim drugim pravima.
Dakle, imali smo:
– neracionalno trošenje budžetskih sredstava i promašene projekte
– dugo trajanje izvođenja projekata vodovoda za Omarsku i kanalizacije u Tukovima, 12 godina
– neravnomjerno ulaganje u infrastrukturu po mjesnim zajednicama
– nezaživljavanje industrijske zone
– nekontrolisano trošenje prirodnih resursa (šljunak, kamen, glina)
– neaktivnosti gradske vlasti kako se ne bi ugasile firme i izbjegao kriminal u tim firmama, a koje su do 2000. godine bile dobre firme kao što su konfekcija „Borac“, „Ciglana“, „Trgoprodaja“, ribnjak „Saničani“, „Impro“, a koje su po mom mišljenju i danas mogle raditi i proizvoditi, jer u drugim gradovima i opštinama te proizvodnje i danas uspješno rade
– obilježje za aktuelnu vlast je i podatak da je broj registrovanih malih i srednjih preduzeća i preduzetnika za regiju Prijedor manji u 2014. godini za 693 pravna lica u odnosu na 2010. godinu
– obilježje je i 4.500 manje zaposlenih u 2014. godini nego što smo imali u 2007. godini, u 2013. na 2014. godinu smanjenih je broj nezaposlenih za .1200, a u 2015. godini veliki odliv sa biroa radnika medicinskih zanimanja koji je otišao u inostranstvo
– obilježje je i to da je na birou svake godine manji broj evidentiranih, ali to ne znači povećanje broja zaposlenih, naprotiv
– netransparentnost u radu opštinske vlasti
– plasiranje informacija preko Kozarskog vjesnika i RTV Prijedor koje govore kako je u Prijedoru u svim oblastima stanje dobro, iako činjenice i stvarni život pokazuju drugu sliku
RTRS: Ko Vas podržava?
Berić: Ja sam zajednički kandidat za gradonačelnika SDS, PDP, NDP, SRS RS, Stranke Socijalne Sigurnosti Srpskih Boraca. Kandidaturu podržava i nezavisni odbornik u gradskoj Skupštini Zoran Kos, više udruženja i grupa građana, ali ja očekujem najveću podršku od onih glasača kojima ovo stanje nije dobro i koji su svjesni da bez promjena nema perspektive, mislim da je takvih građana, nažalost, najviše i koristim priliku da ih pozovem da izađu na izbore, promjene su potrebne i moguće, a radiću i ponašaću se tako kako bi me građani mogli smatrati gradonačelnikom svih građana.
RTRS: Šta ćete Vi uraditi ako dođete na vlast?
Berić: Zajedno sa strankama čiji sam zajednički kandidat, a na moj prijedlog, paralelno bi se krenulo na sljedeće aktivnosti, a to je:
– najstrožije poštovanje Zakona i propisa u svim oblastima u kojima djeluje gradska administracija i u isto vrijeme uperiti prst u svaki drugi kriminal koji se bude dešavao na području grada Prijedora
– uraditi novu socijalnu kartu stanovništva i prema tome klasifikovati određene kategorije radi davanja potrebnih subvencija
– legalizovati placeve za izbjegla i raseljena lica
– osmisliti program za povećanje nataliteta
– vratiti u pravni i stvarni život mjesne zajednice, uključujući postavljanje sekretara u svakoj mjesnoj zajednici kao državnog službenika, mjesna zajednica mora biti mjesto započinjanja raznih inicijativa i mjesto sjedinjenja građana kao osnovna ćelija društva
– prije svake Skupštine grada održavala bi se Skupština predstavnika mjesnih zajednica grada
– poseban tretman biće u rješavanju zahtjeva porodica poginulih, invalida, boraca i izbjeglica
– sve poslove u kojima investira i učestvuje budžet grada, javno i unaprijed objavljivati kako bi se čulo mišljenje građana iz mjesnih zajednica, ovo zato što se danas investicije ne izlažu javnoj kritici prije donošenja odluke o njihovom započinjanju, što jeste evropski standard. Ova vlast skriva stvarno stanje što nije dobro, to je isto kao kada bi doktor pacijentu dao lažnu dijagnozu u cilju da ga oraspoloži, ali iza takve dijagnoze ide terapija koja dovodi pacijenta do smrti. Isto je takvo stanje i sa kolektivima i sa društvom u cjelini.
Dakle, vlast će sve svoje poslove javno i transparetno prikazati građanima što bi za rezultat imalo zakonitost u radu, jednakost prema građanima, ravnopravnost u razvijanju infrastrukture na čitavom području grada, a što nije slučaj sa ovom vlasti.
Kada su u pitanju konkretni projekti onda će oni biti u funkciji zapošljavanja ljudi:
– raditi na profitabilnim investicijama koje će zapošljavati ljude i davati prihode budžetima
– naknadu od iskopavanja rude koju plaća Mittal i druge naknade od eksploatacije sirovina usmjeriti u proizvodne investicije, a ne tekuću potrošnju. Mittal se mora odužiti regiji Omarske i sada se mora raditi na projektima koji će zapošljavati nove ljude na području Omarske, jer će Mittal završiti eksploataciju u narednih desetak godina, a možda i prije. Gradska vlast i republička vlast može dobrim odnosima sa kompanijom Mittal razviti takve projekte. Nema ni jednog racionalnog razloga da urbano područje bivše opštine Omarska nema ni jedan šalter banke koji bi bio na usluzi građanima, penzionerima, trgovcima, privrednicima i to je isključivo zbog nemarnog odnosa gradske vlasti prema tom području
– za početak će biti najjednostavnije dati veće podsticaje za poljoprivredu i organizovati otkup poljoprivrednih proizvoda, što podrazumijeva formiranje agrarne gradske službe u kojoj će raditi stručnjaci: agronomi, voćari, veterinari; zatim formiranje zadruga, zaživljavanje proizvodnje u „Impru“, izgradnju hladnjača i sušare za voće na području Omarske i području Brezičana. Finansiranje bi se obezbjedilo kroz javno i privatno partnerstvo ili kroz davanje olakšica od strane grada privatnom investitoru u smislu davanja zemlje i obezbjeđenja infrastrukture za izgradnju tih kapaciteta i to uvijek kroz javni konkurs. Navodim podatak da su zasadi voća na području grada Prijedora u pola manji nego u Prnjavoru, koji je duplo manji od Prijedora
– usloviti velike tržne centre u gradu da preuzimaju naše poljoprivredne proizvode i da ih u rokovima plate
– evidentirati postojeće šljunkare i kamenolome, dovesti ih bezbjedonosno i ekološki u red i početi naplaćivati prihode u budžet od onih koji vrše eksploataciju
– svaku inicijativu iz mjesne zajednice koja nije štetna za okolinu, a koja donosi bar jedno radno mjesto potpomoći olakšicama kako bi se brže vršilo zapošljavanje
– završiti projekte vodovoda u Omarskoj i kanalizacije u Tukovima, koji se grade već 12 godina
– 35% teritorije grada Prijedora je pod šumom i tu se može uraditi, kroz inicijativu vlasti, mnogo dobrih projekata.
Priredio – Aleksandar Drakulić – www.prijedordanas.com
