Vlada Srpske ove sedmice intenziviraće pregovore s potencijalnim kupcima za RŽR Ljubija iz Prijedora. Saznajemo, za rudnik bila je zainteresovana Austrijska kompanija, koja se bavi preradom rude.
Među potencijalne kupce “stala” je i izraelsko-ruska kompanija.
O kupcima se uveliko govori. Međutim, još uvijek niko ne precizira ko bi to mogao da bude. Arselor Mital koji je osnovan zajedničkim ulaganjem kapitala RŽR Ljubija i kompanije Mital, odustao je od kupovine. Od novog kupca očekuje se mnogo, prije svega oživljavanje rudnika, koji je nekad zapošljavao 5.200 radnika, dok ih je danas tek tridesetak.
Arselor Mital nije odustao, već u ovom trenutku zbog gubitaka u poslovanju željezare Zenica, nema interes za kupovinu RŽR Ljubija, kaže ministar Petar Đokić. Od RŽR-a Ljubija nije odustala ni Vlada Srpske, koja ima interes da nađe kupca. Sa zainteresovanim za kupovinu narednih dana biće nastavljeni razgovori.
– Ako to odluče mi smo spremni da kao Vlada pozitivno odgovorimo. Ta odluka će ići na Narodnu skupštinu Republike Srpske. Očekujemo da će, ako se pregovori kvalitetno provedu, biti i adekvatna odluka podrške – ističe Đokić.
Odluka podrške za prodaju RŽR-a Ljubija stiže iz Prijedora. Ime kupca nije ni bitno, kaže gradonačelnik Marko Pavić. Potrebno je samo da bude kredibilan i oživi rudnik.
– Naš interes kao grada je da se taj sistem oživi i da se naši radnici zapošljavaju – kaže Pavić.
Postrojenja i danas stoje na mjestu ljubijskih kopova. Iako u funkciji nisu više od dvije decenije na njihovom održavanju radi desetak radnika. Oni su kažu, spremni za novog kupca.
Radnik Radenko Radulović kaže da bi prodaja rudnika predstavljala svjetlost na kraju tunela, nadu za nezaposlene iz Ljubije.
Kako bi opstali u RŽR-u s tridesetak radnika, pokrenuli su proizvodnju biomase i šampinjona. Čekaju kažu, na prvi potez većinskog akcionara Vlade, kako bi proveli sve aktivnosti i to samo s jednim ciljem – da kopanje i eksploatacija rude u Ljubiji krenu što prije.
Vrijednost imovine RŽR-a Ljubija procijenjena je na oko 50 miliona maraka. Prema posljednjim ispitivanjima na ovim kopovima je dvadeset miliona tona rude.
RTRS
