Više osoba pod policijskom pratnjom juče je udaljeno sa ceremonije obilježavanja 73. godišnjice Bitke na Kozari jer su pjevali partizanske pjesme.
Dražen Crnomat, aktivista iz Banjaluke, koji je bio jedan od onih koji su pjevali parizanske pjesme, rekao nam je da su otišli na Kozaru da bi obilježili godišnjicu bitke na Kozari, pa su pjevali partizanske pjesme.
„Pjevali smo Oj Kozaro, Po šumama i gorama, Mladen vodi partizne i poslije te pjesme policija nas je prekinula i razdvojila je grupu koja je pjevala pjesme. Nakon razdavajanja policija nas je legitimisala“, kaže za BUKU Crnomat i dodaje da su jednog njihovog drugara izdvojili jer je imao kameru na kojoj je sve snimao.
„Njega je policija natjerala da sve izbriše sa kamere“, kaže Crnomat.
Dodao je da se situacija potom stabilizovala.
Bitka na Kozari započela je u junu 1942. godine, kada je 11.000 Nemaca, zajedno sa oko 20.000 ustaša i domobrana, započelo ofanzivu na narod i borce Kozare i Potkozarja.
Protiv nadmoćnog neprijatelja, borilo se svega 3.000 partizana, iz Drugog krajiškog odreda. Goloruki narod spasavao se u zbegovima.
U noći 3. jula, neke partizanske jedinice probile su obruč, ali puno naroda i boraca nije uspjelo da se provuče. Oni koji nisu pobijeni, odvedeni su u koncentracione logore, mahom u Jasenovac i Staru Gradišku. Prema ustaškim i njemačkim dokumentima, u kozaračkoj ofanzivi je zarobljeno 68.000 ljudi.
Na mjestu proboja obruča u jugozapadnom dijelu Kozare danas se nalazi spomenik nazvan “Patrija”.
Na Kozari je u borbi protiv fašizma stradalo više od 33.000 boraca i civila, od kojih 12.000 djece, što predstavlja jednu od najvećih golgota. Herojska borba naroda na ovim prostorima poznata je u svijetu.
6yka.com
