Bračni par Džonlagić iz Prijedora, Borka i Kadir, odlučili su svu stečenu imovinu, zarađenu tokom 30 godina rada u Švajcarskoj investirati u izgradnju prvog potkozarskog etno sela u Kamičanima, kako bi ovom dijelu Republike Srpske dali turistički potencijal.
Za samo šest mjeseci u Kamičanima je osvanulo jezero u kojem pliva oko pola tone šarana, dvije kuće za odmor sa po devet ležajeva, nekoliko drvenih mostova, ljetnjikovac…
– Dvoumili smo se između Crne Gore, odakle je moja supruga, i Kamičana, odakle sam ja. I odluka je pala, da u Crnu Goru idemo na more, ali da ćemo u Kamičanima praviti etno selo u kojem po povratku planiramo živjeti. U Švajcarskoj imamo transportnu firmu čiji sam vlasnik, a po odlasku u penziju posao bi trebalo da preuzmu djeca. Kada se to desi Borka i ja ćemo penzionerske dane provoditi u Prijedoru sa nastojanjem da ovaj dio Republike Srpske turistički podignemo – kaže Kadir.
Dodaje da se prvo etno selo podno Kozare prostire na površini od oko 13.000 metara kvadratnih. U njega je porodica Džonlagić već uložila oko 480.000 maraka. Uz 15 sezonskih radnika koji od prošle godine vrijedno rade i grade, stalno radno mjesto dobila su i dva mještana.
– Naš cilj je da pokušamo obezbijediti radna mjesta bar za 20 naših komšija. Važno je da smo počeli, a kada se nešto počne, mora se završiti. Plan je da do kraja godine etno selo počne funkcionisati, a do tada će biti izgrađen i restoran s potkozarskom trpezom, bazen, sportski tereni i još nekoliko bungalova. Radićemo i na jezeru, kojim bi plovio čamac za turiste željne pecanja. Jezero sigurno neće postati bara, jer mu je dno u cjelosti prekriveno specijalnom folijom, koju su postavili Švajcarci – ispričala je Borka.
Džonlagići ističu da im nije cilj udvostručiti uloženi novac.
– Iskreno, ne očekujemo da nam se vrati uloženo. Ovo činimo da oživimo Kamičane. Dio su netaknute prirode i kome ne bi bila želja da dio godišnjeg odmora provede u takvoj prirodi. Dovoljno će biti da mi uživamo, a novac koji zaradimo neka bude za plate radnicima koji ovdje budu radili – veli Kadir, koji je u etno selo iz Švajcarske, dovezao i stara zaprežna kola, stara čak 112 godina.
Narodne novine
