Holesterol može biti dobar, loš i zao

Kada dođete na liječnički pregled, sigurno će vam predložiti i testiranje ukupnog nivoa holesterola u krvi, a najvjerovatnije i utvrđivanje nivoa LDL-a ili „štetnog“ holesterola, koji najviše doprinosi stvaranju naslaga u arterijama, te HDL-a ili „dobrog“ holesterola, koji čisti arterije.

Zato najprije da pojasnimo šta je holesterol? To je zapravo alkohol koji se nalazi u ćelijskim membranama svih tkiva, a potreban je za normalan rad organizma. Svrstavamo ga i u sterole jer je u njegovom sastavu kombinacija steroida i alkohola.

U određenim organima holesterol ima i posebne, specifične uloge kao što su: sinteza holnih kiselina u hepatocitima, sinteza steroidnih hormona u kori nadbubrežnih i spolnih žlijezda, transport liposolubilnih vitamina A, D, E i K (riječ je o vitaminima topivim u mastima).

Kako nastaje holesterol?

Holesterol u organizmu je dvojakog porijekla – endogeni i egzogeni – a to znači ili ga stvara sam organizam, ili ga unosimo hranom i pićem.

Oko dvije trećine holesterola nastaje sintezom u organizmu (kod odrasle osobe oko 800-900 mg na dan), a svega 1/3 unosi se hranom. S obzirom na sposobnost organizma da ga stvara u velikim količinama, dovoljno je hranom unijeti oko 150-300 mg dnevno.

Najveći dio holesterola proizvodi jetra, a može se stvarati i u sluzokoži crijeva i nadbubrežnim žlijezdama.

Šta radi holesterol u krvi?

Krv je samo „transportno sredstvo“ za prenos holesterola do svih ćelija organizma. Ali, pošto je nerastvorljiv u vodi, a krv je najvećim dijelom voda, holesterol se veže za proteine i tako nastaju lipoproteini.

Postoji više vrsta ovih lipoproteina. Podijeljeni su prema gustini na:

– VLDL (engl. Very Low Density Lipoprotein), lipoproteini vrlo male gustine;

– LDL (engl. Low Density Lipoprotein), lipoproteini male gustine i

– HDL (engl. High Density Lipoprotein), lipoproteini velike gustine.

Eliminacija holesterola iz organizma se vrši preko žuči (konverzijom u holne kiseline), perutanjem kože, mala količina gubi se sa urinom, dok žene koje doje gube nešto holesterola preko mlijeka.

 Koja je koncentracija u krvi?

Njegova koncentracija u krvi je usko povezana sa metabolizmom masti u organizmu, a zavisi i od niza drugih faktora, prije svega od:

1. načina ishrane (povišen je prilikom ishrane bogate masnim materijama),

2. nasljeđa,

3. hormonskog statusa tj. rada žlijezda sa unutrašnjim lučenjem,

4. funkcije i integriteta vitalnih organa poput jetre i bubrega.

Normalne vrijednosti holesterola u krvi: 3,10 – 5,5 mmol/l. Štetno djelovanje osjeti se tek kada je u krvi prisutan u znatno većim koncentracijama od normalnih.

Ž4 = Kada je holesterol povećan, a kada snižen?

Povećan holesterol u krvi nalazi se:

– u početnoj faza hepatitisa,

– kod opstruktivnog ikterusa (zastoj u protoku žuči),

– kod lipoidne nefroze (povišene bjelančevine u urinu),

– dijabetes melitusa (šećerna bolest tipa 2),

– u slučaju hipotireoze (smanjen rad štitnjače),

– te kod niza nasljednih bolesti.

I neki lijekovi mogu povisiti nivo holesterola, kao npr. anabolici i kontraceptivi.

Snižene vrijednosti holesterola su obično:

– kod hiperfunkcije tiroideje (pretjerano aktivne štitnjače),

– kod nekih bolesti kod kojih postoji teško oštećenje jetre (ciroza i teški hronični hepatitisi).

– Smanjen je i kod pothranjenosti, anemije i u slučaju uzimanja lijekova poput aspirina, estrogena, hormona štitne žlijezde.

Šta znamo o HDL-holesterolu?

Od ukupnog holesterola u serumu oko 20 procenata otpada na HDL holesterol. HDL holesterol, odnosno njegova podfrakcija, HDL2, ima zaštitnu ulogu. Što su više vrijednosti HDL holesterola, to je bolje, jer ovaj holesterol “čisti” krvne sudove.

Normalne vrijednosti HDL-a su 1.03-1.55 mmol/L. Povećani HDL je pokazatelj zaštićenosti od kardiovaskularnih bolesti.

I minimalno smanjenje HDL-a upućuje na povećani rizik od ateroskleroze (taloženja masnoća na unutrašnjim zidovima krvnih sudova, što dovodi do njihovog začepljenja i bolesti kao što su infarkt srca i moždani udar).

Važno je naglasiti da je moguće povećati nivo HDL holesterola na dva jednostavna načina:

1. PRESTATI PUŠITI.

2. BITI REDOVNO FIZIČKI AKTIVAN.

Na vrijednosti HDL-a utječe i spol (žene ga imaju više jer estrogen utječe na njegovo povećano stvaranje) i način ishrane.

Na dnevnom redu – LDL holesterol!

LDL holesterol ili “loš holesterol” i njegovo određivanje je važno kao faktor rizika za koronarna oboljenja i za pacijente kojima je dijagnosticirana ateroskleroza.

LDL čestice djelimično odstranjuju hepatociti, ali glavnu ulogu imaju LDL receptori smješteni na površini ćelije. Oni su odgovorni za odstranjivanje LDL holesterola iz plazme, a broj LDL receptora je ključ za regulaciju LDL holesterola u plazmi.

Normalne vrijednosti LDL-a su 1,55-4,53 mmol/L. Povišene vrijednosti obično su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, prije svih ateroskleroze.

Umjerenim fizičkim aktivnostima, pravilnom ishranom, smanjenjem napetosti, pravilnim disanjem i boravkom na čistom zraku može se smanjiti nivo LDL-a i njegov loš utjecaj na naše zdravlje.

Ipak je najbolje da način liječenje povišenog nivoa lošeg holesterola preporuči liječnik, a ishranom i zdravim navikama liječenje se može učiniti efikasnijim.

Dokazano je…

– Američki istraživači su nedavno dokazali da svakodnevno konzumiranje višanja snižava holesterol i odlično djeluje na dijabetičare i ooljele od artritisa. Isto vrijedi i za trešnje. Najbolje su svježe, ali su dobre kao sok, kompot, džem.

– Istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD pokazuju da je borovnica veoma bogata pterostilbenom — antioksidantom koji se nalazi u grožđu i u crnom vinu.

– I orah se uspješno bori sa holesterolom. Ako ga jedete sa medom, orah će ispoljiti snažno podmlađujuće djelovanje na nivou žlijezda sa unutrašnjim lučenjem. Ali, previše oraha vodi u debljanje.

-Grah je danas u fokusu kao sjajno sredstvo za izbacivanje holesterola. Eksperiment američkog stručnjaka Džejmsa Andersona je dokazao da 300 grama kuhanog graha tokom tri nedjelje svakodnevne konzumacije obara holesterol za 20 procenata.

 

LEĐA TRPE Riješiti se bola uzrokovanog nepravilnim... Osam do deset ljudi ima jednu ili više epizoda bola u gornjem ili donjem dijelu leđa tokom života, a većini su ti problemi uzrokovani predugim sjedenj...
Stručnjaci otkrili koja je najopasnija hrana svih ... Evo šta nikako nikada ne biste smeli da unesete u svoj organizam ukoliko želite da ostanete zdravi Posmatrajući situaciju kroz istoriju ljudi imaju dv...
Istraživanja dokazala: Kafa može da pobedi dve raz... Zavisnici od kofeina mogu da odahnu. Kafa vam u stvari spašava život Oni kojima je kafa omiljeni napitak mogu da budu presrećni, jer je otkriveno da j...
PROMIJENITE JELOVNIK Šta treba da jedete ako mnogo... Ukoliko zbog posla dobar dio dana provodite u kancelariji, sigurno ste svjesni da dugotrajno sjedenje ostavlja nezdrave posljedice.Tokom dugog sje...
OPREZ Lijekovi za visok pritisak mogu da izazovu R... Na tržištu BiH nalazi se 19 lijekova za visok pritisak, koji sadrže aktivnu supstancu hidrohlortiazid (HCTZ) i mogu da izazovu nemelanomski rak kože (...
6 važnih stvari koje tijelo pokušava da vam kaže a... Promene u navikama i ponašanju često su signal za uzbunu, ali malo ko od nas ih primećuje Ukoliko se budite ujutru i osećate da su vam usta suva i da ...
Posted in LJEPOTA I ZDRAVLJE