Hrišćanski vjernici, koji vrijeme računaju po Gregorijanskom kalendaru, proslavljaju Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se on praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.
Papa Franjo zatražio je u svojoj uskršnjoj poruci od svijeta da nakon napada u Briselu koristi “oružje ljubavi” za borbu protiv zla – “slijepog i brutalnog nasilja”.
Papa je vjersku službu održao pod jakim mjerama bezbjednosti pred više desetina hiljada vjernika na trgu Svetog Petra u Vatikanu. Rimokatolički poglavar kasnije je u svojoj tradicionalnoj poruci “Gradu i svijetu” /Urbi et Orbi/, govorio o nasilju, nepravdi i prijetnjama po mir u brojnim dijelovima svijeta.
“Neka nas uskrsli Isus približi žrtvama terorizma, dok slijepi i brutalni oblik nasilja nastavlja da prolijeva krv u raznim dijelovima svijeta,” istakao je papa u govoru sa centralnog balkona bazilike Svetog Petra.
I Crkva Svetog Josipa u Prijedoru odisala je prazničnim raspoloženjem.
RTRS
